HR | EN
fraza ključna riječ
autor ISBN / ISSN medij jezici
godina izdavač grad
naslov predmetnice vrsta publikacije
 
fraza ključna riječ
autor naslov sve prinove
izdavači medij
vrste teme
 

PROIZVODNJA BAŠTINE : kritičke studije o nematerijalnoj kulturi / urednice Marijana Hameršak, Iva Pleše, Ana-Marija Vukušić. - Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku, 2013. - 467 str. ; 23 cm. - (Nova etnografija)

Tekstovi više autora.- Bibliograf. bilješke uz priloge.
ISBN 978-953-6020-87-4

Institut za etnologiju i folkloristiku u Biblioteci Nova etnografija objavljuje tekstove domaćih i stranih stručnjaka koji problematiziraju i polemiziraju sa UNESCO-vom Konvencijom o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, donesene 2003.god . Do danas, mnoge su zemlje ratificirale Konvenciju. Hrvatska je bila jedna od prvih koja ju je ne samo potpisala 2005. godine već je i prva u Europi (a treća u svijetu) po broju registrirane baštine. Na listi zaštićenih kulturnih dobara nalazi se 131 baštinski fenomen. Upravo zbog toga je logično da Hrvatska objavljuje studije koje u fokus stavljaju svjetske i hrvatske prakse očuvanja nematerijalne baštine, kao i teoretska promišljanja, katkada vrlo kritična, vezana uz taj fenomen. Zbornik „Proizvodnja baštine“ sastoji se od iscrpnog uvodnog teksta njegovih urednica - Marijane Hameršak, Ive Pleše i Ana-Marije Vukušić - koje lociraju hrvatski nematerijalni baštinski kontekst kao praksu koja je pokazala, nažalost, gubitak potrebe za znanstvenim istraživanjima, evaluacijama i kritičnošću, te donose popis relevantne literature i bilješke uz prijevod. Studije koje slijede, a koje su uglavnom pretisci iz raznih časopisa, upućuju na propuste i probleme primjene UNESCO-ve Konvencije u zemljama Europe, Sjeverne Amerike i Azije. Odnos fenomena intelektualnog vlasništva i pravnog i političkog poimanja nematerijalne baštine, odnosno folklora, razmatra se u radu Valdimar Tr. Hafsteina, iz Islanda. Tekst kojeg smatraju antologijskim svi oni koji se bave temama značenja baštine je onaj Barbare Kirshenblatt-Gimblett koji vrlo ekstenzivno elaborira pojam metakulturalnosti bašine i njene ekonomske vrijednosti. Švicarsku recepciju i primjenu Konvencije s gledišta kulturne, društvene, političke i ekonomske vrijednosti analizira Walter Leimgruber. Markus Tauschek predstavlja primjer karnevala u valonskom gradiću Bincheu kako bi prikazao sve nedoumice lokalnih i globalnih strategija definiranja karnevala kao baštine, dok Chiara Bortolotto analizira korištenje baštine u talijanskom mjestu Gravina in Puglia, pokraj Barija. Glazbenom baštinom, koja se nalazi na UNESCO-voj listi, gruzijskom polifonijskom pjevanju, bavi se Nino Tsitsishvili. Prostor Tibeta i nematerijalna baština Tibetanaca primjer je ugroženosti kulturnih/etničkih manjina zbog političkih uvjeta, kako nam pokazuje rad Amy Mountcastle. Dorothy Noyes donosi zastrašujući primjer iz katalonskog Berga, u kojem se svetkovine na Tijelovo, koja je na UNESCO-voj listi, pretvorila u krvavi sukob starosjedilaca i imigranata. Naila Ceribašić analizira ideje i razloge koji su doveli do donošenja Konvencije, kao i implementaciju Konvencije na primjeru Hrvatske. Tvrtko Zebec pak sa pozicije stručnjaka koji je radio u Tajništvu konvencije pri UNESCO-u, progovara o svojim iskustvima uvrštavanja nijemog kola Dalmatinske zagore na Listu, te značaj takvog događaja na lokalnoj i državnoj razini. Zvončarima Kastavštine i reakcijama na njihovo uvrštavanje na Listu bavi se Lidija Nikočević. Regina Bendix analizira termine „baština“ i „nasljedstvo“ u odnosu na odgovornost i vlasništvo zauzimajući se povezivanjem tih pojmova sa problematikom ljudskih prava. Kritički osvrt na znanstvena istraživanja i strateške dokumente o nematerijalnim kulturnim dobrima, nastalim neposredno prije i nakon UNESCO-ove Konvencije donosi Michael F. Brown. U posljednjem tekstu ovog izuzetno sadržajnog zbornika, Naomi Mezey kritički progovara o ideji vlasništva nad kulturnim dobrom. (Višnja Zgaga)



Pogledaj zadnje prinove



Datum zadnjeg ažuriranja: 03 March 2016